Čim zahladi kvaliteta zraka postaje jako loša. "Jedan uređaj dobro pomaže, a čini se i jedna biljka"

Slično je bilo ili jest u još nekim kontinentalnim gradovima: Bjelovaru, Kutini, Sisku, a naročito u Slavonskom Brodu koji je po kakvoći zraka među najgorim gradovima u Europskoj uniji.

U četvrtak je razvedravanje donekle poboljšalo situaciju. Trodnevna prognoza kvalitete zraka Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) povoljnija je nego što je bila prošloga vikenda i početkom ovoga tjedna.

U prvom redu to se odnosi na sitne lebdeće čestice (PM2.5) koje se smatraju najopasnijom onečišćujućom tvari u zraku. Promjera su manjeg od 2,5 mikrometara i zbog svoje lakoće duže lebde u zraku i dublje prodiru u pluća, a otamo dalje u organizam. U njima ima sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika te teških metala, a uglavnom nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Granična vrijednost njihove koncentracije u zraku je 25 mikrograma po kubnome metru.

Pet ključnih onečišćujućih tvari

U slučaju loše ili vrlo loše kvalitete zraka općoj populaciji preporučuje se da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje, dok se osjetljivim skupinama građana (djeca, stariji i kronični bolesnici) preporučuje smanjenje fizičke aktivnosti, osobito na otvorenom. U slučaju izuzetno loše razine kvalitete zraka općoj populaciji preporučuje se smanjenje fizičkih aktivnosti na otvorenom, a osjetljivim skupinama građana izbjegavanje aktivnosti na otvorenom.

Kako je za N1 kazala Jadranka Škevin-Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka u DHMZ-u, crvena boja na prognostičkoj karti kvalitete zraka znači da je trenutna kvaliteta zraka loša za jednu ili više od pet ključnih onečišćujućih tvari - lebdeće čestice (PM10 i PM2.5), ozon (O₃), dušikov dioksid (NO₂) i sumporov dioksid (SO₂) na nekoj od automatskih postaja državne ili lokalnih mreža.

Posebno opasne sitne lebdeće čestice

Posebno su opasne lebdeće čestice PM10 i PM2.5.

"To su sitne čestice prašine, čađe i drugih tvari koje mogu nastati iz prometa, posebno zbog trošenja automobilskih guma i kočnica, grijanja odnosno sagorijevanje fosilnih i prirodnih goriva te industrijskih procesa. Zbog svoje male veličine mogu prodirati duboko u dišni sustav. U većim koncentracijama mogu imati nepovoljan učinak na zdravlje, osobito kod osjetljivih skupina stanovništva kao što su djeca, starije osobe i kronični bolesnici", kazala je Škevin-Sović.

Dodala je i da se u hladnijem dijelu godine, u uvjetima stabilne atmosfere i slabog prirodnog provjetravanja (situacije bez vjetra i uz temperaturnu inverziju), češće bilježe povišene koncentracije lebdećih čestica.

"Stvori se efekt poklopca"

Zimus, u veljači, kada je kvaliteta zraka u nizu kontinentalnih gradova, a ponajprije u Slavonskom Brodu, Kutini i Zagrebu također bila iznimno loša, atmosferski fizičar Branko Grisogono pojasnio je zašto u danima bez padalina i vjetra, naročito zimi, koncentracija lebdećih čestica raste preko graničnih vrijednosti.

"Zrak se jednostavno 'ujezeri' ili kako još kažemo - začepi se. Tlo je tada hladnije, dani su kraći od noći i događa se tzv. inverzija. Pa se, recimo, u Zagrebu dogodi da na Medvednici bude 5 do 6 stupnjeva toplije nego na mjernim postajama u Maksimiru ili na Griču. To onda stvara efekt poklopca koji je zimi čest, a ljeti se događa vrlo rijetko. Primjerice, od gradova u SAD-u taj efekt ima Salt Lake City koji je okružen planinama, a u Europi su ponajbolji primjer Grenoble u Švicarskoj ili Sarajevo, Zenica i još dosta gradova u Bosni i Hercegovini. Zapravo, posvuda gdje su gradovi u kotlinama, okruženi planinama dolazi do sakupljanja hladnog zraka, a kad vjetra nema zračno onečišćenje samo se taloži i taloži", kazao je tada prof. Grisogono za naš portal.

Slavonski Brod ima najgori zrak u EU

Najgore je ipak u Slavonskom Brodu koji je lani, prema analizi Europske agencije za okoliš, bio grad s najzagađenijim zrakom u Europskoj uniji.

Peter Tot-Đerđ iz brodske udruge Eko-integral opisuje tamošnju alarmantnu situaciju.

"Unazad 14 dana smo stalno u crvenom (vrlo loša kvaliteta zraka, nap.a.), a ponekad i u ljubičastom (izuzetno loša kvaliteta) kada je 24-satni prosjek lebdećih čestica PM2.5 kontinuirano iznad 25 mikrograma po kubnom metru", kaže.

Problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu traje već više od deset godina, a godinama je glavni uzročnik bila rafinerija u Bosanskom Brodu, s onu stranu Save, koja je sada navodno zatvorena.

"Ne znamo što se ondje sada radi. Ruska tvrtka kupila je rafineriju još tamo negdje 2008. godine,ali nismo imali puno uvida u njen rad. Nakon ruske agresije na Ukrajinu sve je zamrlo pa nemamo ni minimalne informacije o radu rafinerije", govori nam Tot-Đerđ.

Niz razloga zagađenosti zraka

No rafinerija više nije glavni izbor problema. Tot-Đerđ ističe da su uzroci onečišćenja u Slavonskom Brodu teretni promet na graničnom prijelazu s BiH, gradski promet te promet s autoceste A3 koja prolazi pored grada. Također i industrijska proizvodnja koja je opstala u gradu premda više nije velika kao ranije. Navodi još dva razloga.

"Procjene su da se oko tri i pol tisuće kućanstava griju na kućna ložišta. Njihov broj se smanjuje, ali efekti se još ne osjete. Osim toga, u susjednoj BiH, na udaljenosti od stotinjak kilometara, uključujući tuzlanski bazen, nalazi se nekoliko termoelektrana. Zbog svega toga unazad tri godine smo u kontinuitetu, po koncentraciji lebdećih čestica PM 2.5. najzagađeniji grad u EU", kaže Tot-Đerđ iz udruge Eko-integral dodajući da bi čišćem zraku u gradu svakako trebalo pridonijeti arboretum čija izgradnja i uređenje su započeli prošloga ljeta.

Pročišćavači zraka i livadna kadulja

U slučaju loše kvalitete zraka građanima se obično preporučuje izbjegavanje aktivnosti na otvorenom, iako i u zatvorenim prostorima zrak može biti onečišćen. Tot-Đerđa pitali smo pomaže li pročišćivač zraka u stanovima koji usisavaju zrak iz prostorije, propuštaju ga kroz filtere i tako pročišćenog vraćaju u prostoriju.

"Neki ljudi iz naše udruge već duže vrijeme to istražuju i sigurni smo da ti uređaji jako dobro pomažu", kaže.

Svakako pomaže i što više urbanog zelenila. Navodno se izuzetno dobrom pokazuje i jedna biljka.

"Neka nedavna istraživanja u Njemačkoj, Nizozemskoj i Mađarskoj pokazala su da livadna kadulja i do deset puta bolje pročišćava zrak od bilo koje druge biljke", rekao nam je Tot-Đerđ iz udruge Eko-integral.